Nacionalan Park Krka

Kratki opis

Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti.

S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.

Već je sredinom 20. stoljeća prepoznata potreba da se pravno zaštiti rijeka Krka i njezino zbog iznimnih prirodnih vrjednota koje treba očuvati. Inicijativa za proglašenje rijeke Krke nacionalnim parkom pokrenuta je 1971., kada je izrađen prostorni plan koji je nosio naziv Nacionalni park “Krka”: razvojni prostorni plan. Područje od starohrvatskih utvrda Trošenj i Nečven do Šibenskog mosta, uključujući i tri i pol kilometra toka rijeke Čikole, ukupne površine 142 km², Sabor SR Hrvatske 24. siječnja 1985. proglasio je nacionalnim parkom. Zbog četiriju urbanih mjesta (Skradin, Bilice, Raslina i Zaton), izgradnje autoceste Zagreb – Split te razvoja turizma i ostalih privrednih djelatnosti na tom području, Sabor Republike Hrvatske Zakonom o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka “Krka” 1997. godine revidira granice Parka. Južna granica Parka pomaknuta je uzvodno do Skradinskog mosta, a sjeverna gotovo do Knina. Granica Nacionalnog parka “Krka” proteže se 50 km uz gornji i srednji tok rijeke Krke (dva kilometra nizvodno od Knina pa do Skradina) i donji tok Čikole (obuhvaćajući ušće i 3,5 km kanjona rijeke), na prostoru gradova Knina, Drniša, Skradina i Šibenika i općina Ervenika, Kistanja i Promine.

Kulturnopovijesna baština:

Područje oko rijeke Krke obuhvaća čitav niz važnih arheoloških lokaliteta bez kojih je teško izučavati povijest ovoga kraja. Na prostoru Nacionalnog parka nalazi se dvadesetak arheoloških lokaliteta iz svih perioda od pretpovijesti do srednjeg vijeka.

Opširnije…

Uz rijeku Krku nalaze se ostaci nekoliko starohrvatskih utvrda iz 14. stoljeća : Kamička, Trošenja, Nečvena, Bogočina i Ključice koja je po svojim dimenzijama jedan od najznačajijih obrambenih zdanja u Hrvatskoj.

Opširnije…

Prirodna ljepota rijeke Krke oduvijek je privlačila čovjeka na njene obale. Boja vode, surovost i pitomost obala, bogatstvo i siromaštvo raslinja , sivilo i blještavilo atmosfere, kamen i zemlja kontrasti su koji razgaljuju i oplemenjuju dušu.

Opširnije…

Iskoristiti snagu vode, koje je bilo u izobilju, i pretvoriti je u koristan rad bio je primarni cilj čovjeka koji se nastanio na obalama rijeke ili u njenoj neposrednoj blizini.

Opširnije…

Duž toka rijeke Krke izgrađene su četiri hidroelektrane, izuzetno vrijedni spomenici industrijske arhitekture, od kojih su tri i danas u funkciji. To su: HE “Jaruga” na Skradinskom buku, HE “Miljacka” na slapu Manojlovcu kod Kistanja, HE na Roškom slapu i HE “Krka” na Skradinskom buku, kojoj su danas, nažalost, sačuvani samo ostaci.

Opširnije…